Rekordan broj zaposlenih, decentralizacija prihoda te iznimna popularnost hrvatskih igara na globalnoj sceni trendovi su koji su obilježili hrvatsku industriju videoigara u 2023. godini.
Najnovije
istraživanje Klastera hrvatskih proizvođača videoigara, provedeno u
suradnji s A1 Hrvatska, pokazalo je kako je protekle godine u
realizaciji popularnih gejming naslova sudjelovalo čak 532 zaposlenih,
najviše do sada. Osim toga, u usporedbi s 2019. udvostručio se broj
poduzeća s više od deset zaposlenika, a po prvi puta deset najvećih
gejming tvrtki nije generiralo većinu prihoda nacionalne industrije. Istraživanje je otkrilo i kako hrvatske igre uživaju iznimnu
popularnost na globalnoj razini. Naime, one su među igračima koji
koriste platformu Steam bile čak tri puta zastupljenije nego naslovi
proizvođača iz drugih zemalja. Pored toga, zanimljiv je i podatak kako
je 68 posto nacionalnih proizvođača u procesu razvoja videoigara
koristilo umjetnu inteligenciju, što upućuje na činjenicu kako se sve
više studija za ubrzanje razvoja, poboljšanje kreativnih procesa te
optimizaciju produkcije igara oslanja na ovu tehnologiju. „Podaci pokazuju kako je hrvatska gejming industrija u protekloj
godini doživjela procvat i postala prepoznatljiva na svjetskoj sceni.
Trenutno se u Hrvatskoj razvija preko 150 videoigara što je rezultat
kreativnosti profesionalaca, ali i kontinuiranog rada i ulaganja u
tehnološke inovacije. Posebno nas raduje činjenica da se tržište
ravnomjerno razvija i raspodjeljuje među većim brojem gejming studija,
jer to doprinosi dugoročno održivom rastu industrije. Osim toga, ključan
je podatak da je čak 23 posto studija odustalo od financijskih prilika
koje bi imale potencijalno štetan utjecaj na igrače, kao što su
kockarski mehanizmi i nepošteno reklamiranje. Znak je to visoke razine
profesionalnosti i etičnosti koji su iznimno važni preduvjeti
kvalitetnog razvoja i budućnosti nacionalne industrije proizvodnje
videoigara“, istaknuo je Aleksandar Gavrilović, glavni tajnik Klastera
hrvatskih proizvođača videoigara i direktor Gamechuck studija. U rastu nacionalne industrije videoigara iznimno je važna i podrška
institucija. Zakonom o audiovizualnim djelatnostima iz 2018. godine
proizvodnja videoigara definirana je kao audiovizualna djelatnost čime
je stvoren pravni okvir za njen daljnji razvoj. Ministarstvo kulture i
HAVC od tada su pružili preko milijun eura poticaja hrvatskoj gejming
industriji, a preko milijun eura investicija stiglo je iz fonda
Kreativne Europe. „Kada smo u A1 Hrvatska prije osam godina krenuli razvijati projekte i
pružati podršku domaćoj gejming sceni, radilo se o industriji koja je
bila u svojevrsnim začecima. Iznimno smo ponosni što smo prepoznali njen
potencijal i pridonijeli njenom razvoju u globalnog igrača. Biti dio te
priče predstavlja nam više od poslovnog uspjeha, jer smo od samog
početka težili postizanju idealne sinergije između inovacije i
sigurnosti u gejmingu. Zato naši prepoznatljivi projekti poput A1 Adria
League, A1 Student eChallengea i platforme #BoljiOnline nisu samo
središta inovacije, zabave i edukacije, već su postali ključni u
izgradnji sigurnijeg i kreativnijeg online svijeta. O njihovoj iznimnoj
popularnosti svjedoči i činjenica da se za sudjelovanje u 14. sezoni A1
Adria League prijavio rekordan broj natjecatelja, njih više od 3500.
Stoga, nastavljamo i dalje osnaživati domaću gejming industriju i
zajednicu te zajedno graditi budućnost koja nadilazi granice zabave i
pridonosi stvaranju digitalnog svijeta koji inspirira, povezuje i
osnažuje“, poručila je Diana Svalina, viša specijalistica za marketinške
komunikacije i evente, A1 Hrvatska.